Smirilo se olujno jugo koje nas je danima „ljuljalo“, stale su i kiše … jedan miran dan, Badnjak je - 24. prosinca.
U jutarnjim satima ovog dana, započeo je blagoslov obitelji.
U kasnim večernjim satima, žurili su vjernici u župnu crkvu sv. Jurja, oni najmlađi su i potrčali, da ne bi zakasnili. Upravo djeca, naši vjeroučenici, prigodnim programom, uveli su nas u sv. misu Polnoćku.
„Priča za roditelje“, Siniše Glavaševića, koju je čitala Korina, poslala nam je poruku da su djeca jedino dobro koje je čovječanstvu ostalo, sve drugo uništeno je u nastojanju, da sitni ljudski stvor bude veći od misli, od riječi, od Boga ...
Uz taktove „Zvončića“ pjevali su i plesali mali vjeroučenici.
… Božić, kuca na vrata, srca su puna, ne dajmo se, budimo svi jedno, pogledajmo ono milo dijete, koje leži u jaslama čedno … recitirao je jedan vjeroučenik.
Uz zvonjenje zvona, uz zvuk orgulja, započela je sv. misa, zapjevao je puk „Radujte se narodi, kad čujete glas …“, a tijekom sv. mise župni zbor je uz puk pjevao i druge božićne pjesme.
Sv. misa se odvijala svečano, uz brojne ministrante i velik broj vjernika.
… crkva u novom ruhu – dotjerana, borovi okićeni, jaslice, sve urešeno, ali opet jednostavno – upravo ta jednostavnost i skromnost Isusova rođenja želi nam odvratiti pogled srca od onih lažnih vrijednost, od one praznine, te nas upućuje na ono uistinu bitno i vrijedno, na ono humanije i smislenije - na ljubav … otvorimo sebične ruke, dopustimo da nas vodi, darujmo malo više te ljudske topline onima koji su pored nas i koje susretnemo na našem putu … a On je tu da nas ohrabri, ne bojmo se …
Čestit Vam i blagoslovljen Božić i božićni blagdani!
